Priča o Caru

Krakov - na krilima zmaja 2.deo

 

U "poplavi" plastičnih cipela po buticima, Poljaci izrađuju budžetski prihvatljivu kožnu obuću za višekratnu upotrebu.

Rinek trg
trg Rinek 


Sigurno se na trgu Rinek u 13. veku na 36 tezgi razdvojenih ulicom pored tkanina, našlo i neko parče štavljene kože za cipele.


Hala tkanina
Hala tkanina

 

Sukiennice

Trgovina (od slovenske reči trg) je neprekinuta 8 vekova, tezge su natkrivene, a od 19.veka Hala tkanina (Sukiennice) ima gornju salu -  Galeriju poljskog slikarstva i skulpture 19.veka i od 2010. podrum, muzej - Rinek podzemlje.

 
Muzej Rinek - ništa posebno: slojevi zemlje, ruševine, stari vodovod, srednjevekovni trotoar trga, groblje iz 11.veka, dopunjemo sa hologramskim prikazima.

Rinek muzej


Pesak

Rinek podzemlje

Na Rineku postavljena je glava Erosa, grčkog boga strasti, kome tkanina prekriva deo lica, poznat kao sputani Eros ili Eros Bendato.


Eros Bendato


Uz Erosa je toranj Gradske kuće, protresen gromom i nakrivljen 55 cm, pod udarom vetra 1703. godine. Iz hodnika ispod kule škripale su sprave za mučenje.
Toranj Krakov


Tornjevi crkve Sveta Marija pravi su kao lenjir, ali nisu iste visine. Navodno, dva brata su se takmičila ko će podići viši toranj, pa je mlađi zbog zavisti nožem ubio starijeg, uspešnijeg brata. Niža kula visoka je 69m, a sa više kule od 81m, stražari su trubom upozoravali na opasnost. Jedan od stražara pogođen je tatarskom strelom u grlo dok je trubio, a sa tornja se na svaki sat pušta "prekinuta melodija".
Crkva Sveta Marija je gotička - riznica!
Sveta Marija Krakov


Crkva Krakov

Tatari su opustošili Krakov 1241.god. a vojvoda Leško II Pjast shvata da je grad bez bedema  ogoljen i nemoćan. Kapija koja se otvarala za elitu -  je kapija Svetog Florijana.
Kapija Krakov


Floranska kapija

Oltar Madone
oltar Madone unutar kapije

Ako se gleda u lice Svetog Florijana, sa leve strane je Muzej Čartoriski.


Krakov


U muzeju je zbirka porodice Čartoriski, sakupljana kroz više generacija, vredna preko 3 milijarde najjače valute.
Muzej Čartoriski

Unutra... sa krila zmaja, ćušnulo me krilo arhangela Samuila:" Evo krasota koje je ljudska ruka načinila".

 
Zaista!
Šahovska tabla, čaše od kristala, posuđe od srebra, srebrno sedlo sa tirkizima, novčići, vezeni prekrivači, poslužavnik i brojanica od crvenog korala.

Šah


Kristalne čaše

Sedlo

Srebrni pehari

Srebrne posude

Novčići

Poslužavnik ukrašen crvenim koralom

Brojanice

Ikone, slike, kineski zmaj, mozaik Sveti Pavle, haljina Izabele Čartoriski, frak Adama Čartoriskog, kutija Avgusta II, glava Aleksandra Velikog, rapir Fernanda Alvarez de Toledo, štit Jana III Sobejskog.

Ikona muzej Čartoriski


Slika muzej Čartoriski

Umetničke slike

Ukrasni tanjiri

Kineski zmaj

Mozaik Sveti Pavle

Haljina poljske princeze

Frak Adam Čartoriski

Kutija Avgusta II

Kovčeg muzej Čartoriski

Porcelan muzej Čartoriski

Porcelanske vaze

Štit Poljska

Čovek i lav figura

Jupiter figura
Jupiter

Rapir

Aleksandar Veliki glava

Jan Sobejski III štit

I krila!
Krila poljskih Husara, lake konjice, koji su na čelu sa Janom III Sobejskim 1683. kod Beča pomlatili Turke.

Husari

 
Pytanie: Odakle Husarima veština da prepadnu neprijatelja, u manjim grupama iz različitih pravaca?
 
Od Srba!
Srbi u izbeglištvu (Ugarska) imali su debelo iskustvo u megdanu sa Turcima i oberučke su obučavali poljske, krilate Husare.
Zaplenjeni turski šatori, tunike, jatagani izloženi su u Vavel zamaku.
 
A u Čartoriski muzeju u tamnoj sobi broj 7, briljira "Dama sa hermelinom" Leonarda da Vinčija.
Sliku je kupio Adam Ježi Čartoriski za svoju majku Izabelu.

Dama sa hermelinom


Adam Ježi Čartoriski (1770-1861)  nije bio upoznat sa Dalimilovom hronikom i efikasnošću srpskih ratnika, ali 1843. šalje u Srbiju Františeka Zaka sa planom da se Srbija kao stožer Balkana proširi:
". .. ona je još mala, da u ovom stanju zaostati ne sme..."
i pomogne da rasparčana Poljska stekne nezavisnost.
Srpski premijer Ilija Garašanim modifikovao je ovaj nacrt iliti Načertanije; ne, savez Srbije sa južnim Slovenima, da, savez svih naroda srpskih.

Pytanie: Zašto su današnji Poljaci pristali da Srbija bude manja nego što po svom ustavu  jeste?

Nastavak sledi... 
                                          januar 2024

Tekstovi i fotografije objavljeni na ovom blogu su moje autorsko delo i preuzimanje nije dozvoljeno. 

Možda vas zanima:

Коментари