Krakov - na krilima zmaja 2.deo

Temišvar - svetlo u ravnici

 

Srpski Banat iznedrio je pronalazača, dobitnika Pulicerove nagrade, profesora Mihajla Pupina.
Ono što je rumunskoj kraljici Mariji išlo teško, Pupin uradi lako : deo Banata pripašće Srbiji, a Dalmacija i Istra Hrvatskoj.
I vijoriće se srpska zastava na Beloj kući 28. jula 1918 god. , čime mogu da se pohvale još jedino Francuzi (14. jul 1920).


U srpskom Banatu žene su muževima vezle lale na pantalonama i muževi postadoše - Lale.
Lale tamane slaninicu, štrudle sa makom,  pa su zato flegmatični.


Temišvar je flegmatičan.
Unatoč granici - Banat je Banat.

Timisoara Opera
Opera




Opera je najznačajnija gradska kuća u novijoj rumunskoj istoriji je je kraj nje 20.12.1989 god. sazrela revolucija - formirala se parola :
"Mi smo narod!"
Od 16.12. Rumuni su zbog podrške mađarskom svešteniku Laslu Tekešu u Temišvaru imali okršaje sa  brutalnom Sekuritateaom, da bi protest protiv represije buknuo po celoj Rumuniji.

Flegmatični Temišvar je nosilac revolucije i svetla.
Dok  je kontinent škiljio u mraku, u Temišvaru je 1884 god. radila električna ulična rasveta.
Na trgu Pobede, al ima da slikam, sve gizdave zgrade, tepisi od cveća , golubovi mi se motaju oko nogu, piju vodu na fontani.

Temišvar zgrada


Temišvar zgrada

Temišvar zgrada

Temišvar zgrada

Cveće

Fontana i golub

 I one pohabane fasade našminkaće Temišvarci jarkom šminkom!
Pločice na tornjevima crkve Tri jerarha su u saglasju sa rumunskom zastavom na zelenoj podlozi.
Temišvar crkva


Crkva Tri Jerarha

Grad Julia Alba je centar rumunske duhovnosti a 
kišobrani u ulici Julia Alba utiču na duh, pod njima nestaje neraspoloženje!
Timisoara street

Iulia Alba

Timisoara Iulia Alba

Cvetnom satu dva puta godišnje menjaju raspored cveća!
Sat od cveća


Tramvaji, trolejbusi i autobusi su napola ljubičasti.
Šminkajte Rumuni, šminkajte, ko voli antracit gradove?
Ako se priča o Temišvaru, svi ponavljaju ko papagaji "mali Beč".
Ne budimo uskogrudi, ja pronađoh Barselonu , Prag, Rim, Veneciju.
Barselona : bivša Diskontna banka (Banca de Scont), sa plavim detaljima Žolnaj keramike, da je prenesu u park Gvelj (Guell), odmah bi se stopila sa okolinom.
Banca de scont


Timisoara Banca

Temišvar arhitektura

Timisoara house

Prag : na Trgu Slobode, spomenik zaštitniku Češke, Janu Nepomuku koji uz Devicu Mariju, Sv. Sebastijana, Sv. Roka i kardinala Karla Boromejskog, drži kugu na odstojanju.

Jan Nepomuk spomenik


Rim : u centru, vučica doji Romula i Rema. Poklon grada Rima zbog uspešne romanizacije Dačana.
Vučica Romul i Rem spomenik


Venecija : slika Begeja sa Mosta ljubavi.

Timisoara river Bega




Poprsje poslednjeg dačkog kralja Decebala (Decebalus) prikladno je smešteno na Trgu Slobode.
Decebal (1. vek} sa svojim jurišnicima ogrnutim životinjskim krznom, prisilio je Rimljane da oni njemu plaćaju danak.
Decebal kralj


Džon Vajsmiler rođen u Banatu (nagađaju - oko Temišvara), proveo je dobar deo karijere pokriven životinjskom kožom glumeći Tarzana.
Trg ujedinjenja je najstariji trg oko koga se razvijao Temišvar. A na trgu "ujedinjene" Srpska saborna crkva i katolička Katedrala Svetog Đorđa, te kuća Bruk, spomenik Svetom Trojstvu (za svaki slučaj, i on tera kugu), Barokna palata tj. Muzej umetnosti.
Srpska saborna crkva
Srpska saborna crkva 


Serbian church Romenia

Katolička katedrala
Sveto Trojstvo spomenik i Katolička katedrala 

Temišvar Trg ujedinitelja

Timisoara Bruck house
kuća Bruk

Temišvar kuća Bruk

Kuća Bruk

Timisoara art museum
Muzej umetnosti

Temišvar Muzej umetnosti

U prizemlju muzeja zatekli smo japansku umetnost i ... bunar želja.
Utagawa Kuniyoshi
Utagawa Kuniyoshi

Katsushika Hokusai
Katsushika Hokusai



Bunar želja
Bunar želja

A u
provetrenom, besprekornom podrumu, malo slobodniju japansku umetnost.
Timisoara Art museum


Japanese art

Na spratu su već klasična i moderna dela, ikone i dekorativni predmeti.
Muzej umetnosti


Luster

Stefan Luchian
Stefan Luchian

Letitia Lucasievici
Letitia Lucasievici

Sveti Nikola
Sveti Nikola 

Bastion Marije Terezije je deo zvezdolikog bastiona koga sazidaše Habzburgovci
1734 god. Tvrđava sa 9 bastiona, obavijala je Temišvar i moglo se ući samo kroz 3 kapije. Dve kapije i veći deo bastiona srušeno je u 19. veku, a ono što je ostalo razložno je iskorišćeno za Muzej Banata, poslovni prostor, prolaz.
Bastion Marija Terezija


Bastion

Bastion zid

Timisoara Bastion

Bastion Marija Terezija

Hunjadi dvorac je najstarije temišvarsko zdanje. Karlo I Ugarski premestio je
1315. god. svoju rezidenciju u tek završen dvorac. U 15.veku tamiški župan Janoš Hunjadi menja strukturu starog dvorca, u kom, nakon njegove preuranjene smrti u Beogradu, odsedaju (nepozvane) glavešine.
Nadam se da će uskoro otvoriti svoju kapiju i oboriti s nogu sve sa pastelno zelenim blokovima i koral crvenim ciglama, baš kako ga predstavljaju na jednoj slici.
Zamak Hunjadi


Hunjadi dvorac

Hunyadi castle

Decebalov most je beli cvetić na Begeju!
Decebal most


Dugačak 195 m, širok 9m, spaja centar (Cetate) i naselje Fabrika (Fabric). Nagrađen je počasnom diplomom u Parizu 1910 god.
1989. god. 17.12. na Decebalovom mostu, posle 17h, vojska je zapucala na svoj narod.
Sa mosta nazire se Javno kupatilo Neptun iz 1914. god. i park Kraljice Marije.
Kraljica Marija od Rumunije


Od toliko parkova u Temišvaru, mi posedesmo u najstarijem.
U naselju Fabrika gde su brujale fabrike, ne čuje se ni muva, ali ... "giba se"... suptilno... Sinagoga...
Zabravljena je.
Temišvarski Jevreji opredelili su se za Izrael.
Dva fotografa sa profesionalnim aparatima, suprug i ja, opčinjeni, gibali smo se u njenom ritmu.
Temišvar Sinagoga

                                         

Fabric synagogue

 
Sinagoga art

Temišvar Sinagoga

Fabtik sinagoga Temišvar

                                           avgust 2022

Tekstovi i fotografije objavljeni na ovom blogu su moje autorsko delo i preuzimanje nije dozvoljeno.

Možda vas zanima :

Prag - praška jesen 2.deo

Samos, Pitagorio - moja teorema

Zlatno runo u vremenu čuda

Sokobanja - domicil sokolova

Trst - opojni ukus kafe i Miramare

Kušadasi - odlete ćurka

Istanbul - evropski džin 4.deo